Bilten ekološkog kluba
Društva Mladih istraživača - Bor
| E |
K |
O |
 |
B |
|
R |
| Godina I |
Broj 3 str. 1. |
5. septembar 2002. |
Deset godina posle Rio de Žaneira
Samit Ujedinjenih nacija
o održivom razvoju
Ocene samita variraju od "Rio+10" do "Rio-10"
Prva konferencija o životnoj sredini
održana je 1972. godine u Stokholmu. Ona je ukazala na iscrpljivost
prirodnih resursa, rast ljudske populacije, sve većem zagađenju i na
moguće scenarije budućnosti čovečanstva. Za prevazilaženje nepovoljnih
trendova koji mogu ugroziti opstanak ljudske vrste, konstatovano je,
potrebno je angažovanje svih
država uz istovremenu realizaciju zajedničkih aktivnosti koje će
koordinirati Ujedinjene nacije.
Druga Konferencija UN o životnoj
sredini i razvoju održana je pre deset godina u Rio de Žaneiru. Ona je
afirmisala principe “održivog razvoja” - razvoja koji svim ljudima na
Zemlji pruža osnovne ekološke, društvene i ekonomske usluge, bez
ugrožavanja prirodnih, izgrađenih i društvenih sistema.
Osnovna dokumenta Konferencije
potpisala su 176 predsednika država ili predsednika vlada. U Deklaraciji
se konstatuje da su uzroci najvećih ekoloških katastrofa: rat i
siromaštvo. Zato su prioritetni principi na kojima će države sarađivati:
-
zaštita životne sredine i
racionalno korišćenje prirodnih resursa,
-
pravičnost u raspodeli stvorenih
vrednosti i
-
sigurnost za svakog čoveka,
porodice i države.
Šta se dešavalo u poslednjoj
deceniji? Koji su trendovi obeležili vreme između dve konferencije? Ti
trendovi su često bili u potpuno suprotnim pravcima, a najznačajniji su:
-
globalizacija i
decentralizacija: Poslednja decenija je pokazala da je Zemlja
postala “globalno selo” u kome događaji na bilo kome delu dovode i
uslovljavaju kretanja u celom svetu. S’ druge strane došlo je do
nezadrživog procesa decentralizacije vlasti koji se ogleda u raspadu
pojedinih država, regionalizaciji, prenošenju nekih nadležnosti sa
nivoa centralne državne vlasti na lokalne zajednice i dr.,
-
demokratizacija i donošenje
ključnih odluka za budućnost čovečnstva od strane neizabranih
međunarodnih tela: U mnogim državama jačaju procesi
demokratizacije uz biranje svih nivoa vlasti na nepposrednim
demokratrskim izborima. Istovremeno. najvažnije odluke koje određuju
budućnost čovečanstva donose neizabrani međunarodni forumi i
organizacije: Svetska trgovinska organizacija, Grupa 8 najrazvijenijih
zemalja sveta, Međunarodni monetarni fond, “Ekonomski forum” i sl.
-
nezapamćen, u istoriji čovečanstva,
naučni, tehnološki i privredni razvoj čije blagodeti uživa mali
broj stanovnika planete i sve manji transfer znanja i tehnologija,
uprkos globalizaciji, iz razvijenih u zemljama u razvoju i
nerazvijenim zemljama,
-
povećanje bogatstva bogatih i
siromaštva siromašnih,
-
sve intenzivnije isrpljivanje
prirodnih resursa, drastično smanjenje biološke raznovrsnosti i
stvaranje ogromnih količina gasovitog, tečnog i čvrstog otpada koji
preti da “Zelenu planetu” pretvori u bezživotno smetlište,
-
urbanizacija i migracije:
Gradovi se nezadrživo šire uz priliv stanovništva iz tradicionalno
ruralnih područja. Nastaju mnogi megapolisi sa siromašnim predgrađima
bez osnovnih uslova za život. U njima rastu nezaposlenost, socijalna
beda, kriminal, prostitucija, bolesti zavisnosti.
Kakva je sllika naše planete na
početku samita:
-
Samo 15% svetske populacije uživa
blagodeti 80% prirodnih bogatstava planete,
-
Od ukupnih količina materija koje
se uzmu iz prirode samo 16% se prevede u upotrebnu vrednost, a sve
ostalo se vraća prirodi kao otpad, a pre ili kasnije i ono što ima
upotrebnu vrednost postaje otpad,
-
Godišnje se iz prirode uzme
obnovljivih prirodnih vrednosti za 20% više no što je priroda u
mogućnosti da ih obnovi, što dovodi do smanjenja resursa koji su dosad
smatrani neograničenim (voda, vazduh, biomasa), znači za 12 meseci
potrošimo onoliko koliko priroda može da stvori za 14,4 meseci,
(nastavak na str. 2.)
Projekat izlaženja informatora
EKOBOR pomogli su Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i
Istočnu Evropu - kancelarija u Jugoslaviji i Ambasada Kraljevine
Holandije u Beogradu
Društvo mladih istraživača
19210 Bor, Đorđa Vajferta 11 Tel. +381(30)25-241
e-mail: mibor@ptt.yu
|